kupski val





























Linux-što je to ?

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Linux-što je to ?

Postaj by Admin on pon ruj 09, 2013 7:40 pm

Linux je ime za jezgru (engl. kernel) računalnog operacijskog sustava sličnog Unixu, ali najčešće i za cijeli operacijski sustav baziran na toj jezgri. Linux je dobio ime po svom izvornom autoru Linusu Torvaldsu. Prije nego što je Linus Torvalds napravio novu jezgru za Intelov mikroprocesor 80386, operacijski sustavi slični Unixu u pravilu nisu bili primjenjivi ni korišteni za kućnu upotrebu, već samo za istraživačke i uredske poslove. Linus Torvalds je napravio svoj kernel po uzoru na SunOS (danas Solaris), koji je koristio na fakultetu. Nakon što je neko vrijeme sam koristio kernel, Linus je objavio izvorni kod na internetu (1991) te pozvao ljude da sudjeluju u daljnjem razvoju. Mnogi programeri su prihvatili poziv, tako da je linux jezgra zajedničko djelo programera diljem svijeta. Isto tako, i operacijski sustav nastao na linux jezgri je djelo zajednice programera/hakera. Linux je slobodan softver. Za njegov spontani razvoj zaslužni su brzi razvoj globalne komunikacijske mreže i GPL licenca za korištenje. To je omogućilo stvaranje i rast globalne zajednice suradnika - korisnika i programera, koji su omogućili da Linux dođe na naslovne stranice i postane prepoznatljivo ime.

Tux - maskota Linuxa
Linux je nastao 5. listopada 1991. Tog je dana izašla prva službena inačica Linuxa - 0.02. Od tada broj ljudi koji radi na Linuxu, bilo kao programeri (razvijatelji kernela ili Linux aplikacija) stalno raste. No, sama jezgra ne čini cjelokupan operacijski sustav. Pojedinci sa raznih sveučilišta i programeri diljem svijeta spojili su linux jezgru s programima iz projekta GNU i tako dobili funkcionalan operacijski sustav. U tim ranim danima u linuxu se uglavnom radilo u tekstualnom sučelju, ali već 1996. je utemeljen projekt KDE koji je dao linuxu (ali i drugim sustavima sličnima Unixu) vrhunski grafički desktop. Činjenica da KDE u početku nije bio slobodan softver, potaknulo je godinu kasnije i razvoj grafičkog dekstopa GNOME.

U ranim danima linux je služio kao eksperimentalni sustav koji su koristili studenti, hakeri, programeri i općenito ljudi jako orijentirani na rad s računalima. Nije bilo šire komercijalne upotrebe. To se promijenilo s nastankom Apache Web Servera, koji je zajedno sa linuxom pružio pouzdano i besplatno rješenje za pogonjenje velikog broja web stranica. Tako je linux u par godina istisnuo mnoge druge sustave slične Unixu te u velikoj mjeri i Windows NT sa serverskog tržišta. Napredovanje linuxa na desktopu ide puno sporije te je linux još uvijek rijetka pojava na kućnim i uredskim kompjutorima. S vremenom je nastalo mnogo novih programa za linux (ali i ostale UNIXe) za razne svrhe: uredski paketi, sve vrste programa za internet, PDF, gledanje i uređivanje slika, multimediju, snimanje CD/DVDa te mnogi specijalizirani programi. Može se reći da danas za linux postoje svi potrebni programi za prosječnog kućnog i uredskog korisnika koji se ne igra previše i ne koristi svoj kompjutor za visoko specijaliziranu profesionalnu svrhu.

Što se sigurnosti tiče, za sada postoji samo neznatan broj virusa, spyware-a i adware-a koji rade na linuxu, većina kojih je proof-of-concept (eng. dokaz zamisli) koji nisu u optjecaju, a osim toga osnovni dizajn linuxa i pratećeg softvera je takav da otežava ozbiljne upade u sustav. Osim sigurnosti, stabilnost je također jedna od prednosti ovog operacijskog sustava. Tome pridonosi modularan dizajn Linuxa (jezgre) koja omogućava da se pojedini dijelovi sistema zaustavljaju i ponovno pokreću po potrebi, što kod npr. instalacije grafičkog pogonskog programa znači da se računalo ne mora ponovno pokrenuti, već je dovoljno učitati novi modul i ponovno pokrenuti grafički podsustav. Isto vrijedi i za ostale pogonske programe. Linux može imati više grafičkih sučelja (desktopa). Ako koristi neki vizualno siromašniji, može raditi i na sporijim kompjutorima, koji bi za windowse bili preslabi.

Prodor linuxa na kućna računala te u poslovni svijet usporava činjenica da se igre uglavnom ne rade za linux, a nedostaju i mnogi profesionalni programi. Poseban problem su i pogonski programi (driveri) koje tvrtke rijetko izdaju ili korisnici odbijaju koristiti, što zbog nesuglasica oko stavova po pitanju slobodnog sofvera, što zbog brzog i pomalo divljeg razvoja linux jezgre koji otežava pisanje drivera. Iz tih razloga, linux zajednica teško surađuje sa velikim komercijalnim tvrtkama koje bi mogle pomoći u podršci i širenju linuxa. Konačno, tu je i problem postojanja velikog broja distribucija, to jest, nekih specifičnih razlika između njih (spomenute dalje u tekstu).

Ipak, polako ali sigurno, linux prodire na desktop. Nastaje više linux distribucija prilagođenih početnicima. Izmišljen je i LiveCD, koncept koji omogućava dizanje sistema sa CD/DVD-a i USB-a, te omogućuje isprobavanje linuxa bez pisanja po disku. Mnoge distribucije dolaze kao liveCD-i s mogućnošću instalacije na korisnikov disk. U svijetu je linux postao veliki posao, i to ne samo među serverima. Nažalost, Hrvatska tu jako zaostaje za svijetom...
....zato ćemo vam ovdje pokušati barem malo približiti ovaj operativni program.
avatar
Admin



Broj postova : 337
Bodovi : 2377
Join date : 02.09.2013

http://kupski-val.forumhr.com

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]


 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.