Photorec — Spasite svoje obrisane datoteke!

Godišnji odmori su odavno iza nas. Hrpa fotografija s ljetovanja sigurno je spremljena na vaše računalo, a kartica na fotoaparatu je pobrisana kako biste se mogli njome koristiti za svoje projekte i umjetničke fotografije. Backup ste naravno propustili uraditi jer nemate više mjesta na disku, za vanjski hard disk nemate novca, a DVD snimalicu niste upotrebljavali sto godina i ona više ne radi.
Naravno, išli ste pregledavati fotografije, malo ste bili umorni, pa ste umjesto mape s vašim umjetničkim fotografijama zabunom pobrisali mapu u kojoj se nalaze sve slike koje imate na računalu. Budući da mrzite nered na svom računalu, kod brisanja zaobilazite kantu za smeće i vaše slike su sada nepovratno izgubljene!
No je li to stvarno tako? Nepovratno izgubljene?
Naravno da nisu. Linux ima nekoliko alata koji će vam pomoći da povratite i ovako „trajno“ obrisane slike i ostale datoteke. Neki od njih su CLI alati za Terminal, a neki od njih imaju svoje grafičko okruženje. Predstavit ćemo vam najboljega u toj kategoriji.
[You must be registered and logged in to see this link.] već godinama spašava vaše izgubljene datoteke, a usto nije izbirljiv i oživjet će datoteke s Linuxa, Unixa, Windowsa i Maca, te s prijenosnih memorija. Iako je Photorec originalno zamišljen kao program za spašavanje obrisanih fotografija (Ime Photorec dolazi od Photo Recovery), već dugo vremena s pomoću njega možete spasiti gotovo sve tipove obrisanih datoteka.
Radi se o besplatnom i slobodnom programu izdanom pod licencijom [You must be registered and logged in to see this link.].
[You must be registered and logged in to see this link.]
 
Što se događa s obrisanim podatcima na vašem disku?
Za sve one koji to ne znaju, ovdje ćemo objasniti što se događa s datotekama koje obrišete. One su i dalje tu. Ono što se promijenilo jest to da ih računalo više ne prepoznaje. Osim toga, njihova pozicija na hard disku više nije zaštićena i računalo će preko njih početi zapisivati nove podatke. Programi za spašavanje obrisanih podataka pretražit će te naizgled prazne djelove hard diska, prepoznati na njima pobrisane datoteke i povratiti ih natrag u život. Koliko će u tome biti uspješni najviše ovisi o tome koliko je nakon brisanja zapisano novih podataka na disk. Jer tek novozapisani podatci trajno brišu pobrisane datoteke.
 
Podatci su pobrisani. Što sad raditi?
Vratimo se natrag na trenutak kada ste shvatili da je nestala mapa s vašim fotografijama.
Najprije ugasite računalo kako biste onemogućili da se novi podatci zapisuju na hard disk! Dok ne završite povrat izgubljenih podataka, nemojte upotrebljavati računalo u druge svrhe!

Ako imate sreće, imate negdje live DVD neke Linux-distribucije ili imate dual boot s nekom drugom distribucijom Linuxa. (Nećete vjerovati koliko je velik broj korisnika Linuxa koji ima instaliranu makar još jednu distru za isprobavanje ili čuva arhiv live CD/DVD-ova ili na svom USB stiku ima zbirku live distribucija Linuxa za sve prilike.). Ovo je vrijeme kada će vam se isplatiti što ste se ponašali kao pravi Linux geek. Bootajte se u drugu distru ili podignite live DVD ili live USB.
Za one koji imaju samo jednu distru na svom računalu, a live DVD baš eto nisu priredili, preporučujemo što minimalnije korištenje računalom, instalaciju Photoreca i što prije pokretanje postupka povrata izbrisanih datoteka. Dobra bi strategija za njih bila da snime live DVD kod susjeda i iskoriste ga za povrat podataka. (DVD, ne susjeda.)
Photorec će spašene datoteke negdje morati spremiti. BITNO JE da te podatke ne spremate na particiju u kojoj se nalaze pobrisane datoteke! Jer, sjetite se, svako pisanje na hard disk može trajno pobrisati vaše datoteke i tada vam ni Photorec ne može pomoći.
Preporučujemo nabavu neke veće vanjske memorije. Svejedno je radi li se o vanjskom hard disku ili većem USB memorijskom stiku. Ako ga nemate, najvjerojatnije ćete ga moći posuditi od vašeg susjeda, kolege ili prijatelja/prijateljice. Računajte da će vam trebati poprilično gigabajta, jer će Photorec osim slika s vašeg ljetovanja povući i sve ostale slike koje ste nekada pobrisali, što bi ovisno o vašoj aktivnosti moglo odgovarati veličini i od stotinjak gigabajta, a ako spašavate i veće datoteke poput filmova, priredite i dva-tri puta veću količinu diskovnoga prostora za povratak podataka. Naravno, ako spašavate datoteke s neke prijenosne memorije poput SD kartice ili USB memorijske kartice, trebat će vam znatno manje prostora.
Ako na računalu imate izdvojenu particiju s dovoljno praznog prostora, i nju možete iskoristiti kao mjesto gdje će se izgubljeni podatci snimiti.
Nakon što ste upalili računalo (svejedno jeste li dizali drugu distru, live DVD, ili ste upalili tu jedinu distru koju imate) otiđite u centar softvera vaše distribucije i instalirajte Photorec. (Najvjerojatnije ga nemate instalirana. U mene je Photorec došao kao dio Test Disk paketa.)
 
Kako se koristiti Photorecom
Photorec pokrenite kao root. Korisnici Ubuntua utipkat će sudo photorec. Ostali kojima ne radi sudo mogu upotrijebiti su -c “photorec”
Program vam najprije nudi mogućnost odabira diska s kojeg želite spasiti podatke. Ako na vašem računalu imate više diskova, ili ako spašavate podatke s neke vanjske memorije ili diska, s pomoću strelica na tipkovnici odaberite željeni disk ili vanjsku memoriju. Naravno, disk prije toga mora biti montiran.
[You must be registered and logged in to see this link.]
Photorec – Odabir diska
 
Sljedeći vam prozor nudi odabir particije s koje ćete spašavati podatke. Strelicama na tipkovnici odaberite željenu particiju.
Na dnu ovog prozora možete vidjeti opcije [Search] [Option] [File Opt] [Quit]. Birate ih strelicama na tipkovnici. Potvrđujete ih tipkom Enter.
[You must be registered and logged in to see this link.]
Photorec – Odabir particije
 

• [Search] vodi na sljedeći korak.
  
• [Option] nudi naprednije mogućnosti i ako ne znate što radite, ostavite sve kako je podešeno.
  
• [File Opt] služi za odabir tipa datoteka koje želimo spasiti. Npr. zanimaju nas samo jpg i png slike. Odabirom samo ta dva tipa pokrećemo pretragu samo za taj tip datoteka. Osim što će to značajno smanjiti vrijeme povrata datoteka i sama mapa u kojoj su spremljene vraćene datoteke će biti manja i u njoj će se nalaziti samo slike, a ne ostalo smeće. Zadano je da su svi tipovi datoteka označeni. Odznačite ih s pomoću tipke s, a strelicama označite samo željene tipove datoteka.
  
• [Quit] rabite za povrat na prethodne opcije u programu.
  

[You must be registered and logged in to see this link.]
Photorec – Odabir tipova datoteka koje želite spasiti
 
Pošto ste podesili tip datoteka koje želite spasiti te particiju u kojoj se te datoteke nalaze, odaberite opciju [Search] da biste nastavili podešavanja. U ovom prozoru birate tip datotečnoga sustava. Prva opcija pretražuje Linuxove ext datotečne sustave (ext2, ext3 i ext4). Druga opcija pretražuje sve ostale datotečne sustave. Odaberite s pomoću strelica i potvrdite tipkom Enter.
[You must be registered and logged in to see this link.]
Photorec – Odabir datotečnog sustava
 
Sljedeći prozor nudi vam pretraživanje slobodnoga dijela diska (Free), ili pretraživanje cijelog diska (Whole). Biramo Free jer se naše obrisane datoteke nalaze na slobodnom dijelu diska.
[You must be registered and logged in to see this link.]
Photorec – Pretraživanje slobodnog dijela diska
 
Posljednji korak jest odabir lokacije na koju želimo pohraniti spašene datoteke. Još jednom ističemo da ta lokacija NE SMIJE biti na particiji s koje spašavate podatke jer ćete time najvjerojatnije nepovratno obrisati dio tih podataka. Osim ovog napominjemo da vanjska memorija, ili druga particija trebaju biti montirane kako bi ih Photorec mogao vidjeti i iskoristiti.
Odabir lokacije vršite strelicama miša, a potvrđujete tipkom c.
[You must be registered and logged in to see this link.]
Photorec – Odabir lokacije za povrat datoteka
 
Započinje povrat podataka. Odite na kavu, ručak ili šetnjicu. Ovo može potrajati. Procijenjeno trajanje povrata podataka vam je naznačeno u samom programu, a iz osobnog iskustva mogu reći da je taj podatak poprilično precizan.
 
[You must be registered and logged in to see this link.]
Photorec – Započeo je povrat podataka. Otiđite na kavicu.
 
Kada povrat podataka završi, program daje izvještaj o broju spašenih datoteka. Ugasite program i nastavite s normalnim radom na vašem računalu. Vaše su dragocjene slike s ljetovanja spašene.
Naravno, s njima je spašeno i hrpa drugih datoteka, a same slike više nemaju ime koje ste im nadjenuli, već proizvoljno ime koje im je nadjenuo sam Photorec.
Eto, katastrofa je izbjegnuta. Iako ste se pobojali da su vaši podatci trajno izgubljeni, Photorec je s pomoću čarolije, malo jednorogova praha i Feniksova pera još jednom uradio čudo. Naravno, čarolija. Jer kako bismo inače objasnili oživljene i vraćene izgubljene datoteke?
Odvojite si sada jedno poslijepodne da uredite zbrku i uklonite nepotrebno vraćene datoteke.
(Detalje o pojedinoj slici možete naći u njezinim EXIF podatcima koje će očitati većina programa za pregled slika. Neki od njih će vam čak dati i mogućnost da slike automatski poredate i imenujete prema datumu na njihovim EXIF podatcima. Spominjem samo gThumb i Kdenlive. Ovo će možda biti tema nekog od sljedećih članaka.)
Svima vama koji su ovaj članak pročitali do dna želim da im ovaj genijalan alat nikada ne zatreba. A onima koje je na čitanje ovog članka natjerala nevolja, želim što uspješniji povrat izgubljenih podataka.

Izvor:
linux za sve