Ne potpisujte zahtjev za socijalnu pomoć, da vam ne otmu jedini dom!

Vlada bi bankama mogla dati u zalog nekretnine građana koji su potpisali izjavu da dopuštaju državi da napravi zabilježbu na njihovim nekretninama

”Izjavljujem da sam upoznat da će se izvršiti zabilježba tražbine na mojim nekretninama ili na nekretninama u vlasništvu članova moga kućanstva, ukoliko mi centar za socijalnu skrb odobri pravo na zajamčenu minimalnu naknadu”, doslovce tako piše u izjavi koju, po novom zakonu, moraju potpisati svi građani koji žele primiti socijalnu pomoć ili koji hoće da im država otpiše dug!

Socijalna pomoć, dakle, a ne kredit od banke!

Sporna izjava već izazvala zabune

Sporna izjava je, prema informacijama koje imamo, već izazvala uzbunu kod mnogih koji su htjeli zatražiti socijalnu pomoć, no koji su se preplašili da će im država uzeti jedinu nekretninu te su odustali od traženja pomoći ili od molbe za oprost duga.

Znači li ovo da se država počela ponašati kao banka, jer socijalnu pomoć i otpis duga uvjetuje zabilježbom na nekretnini dužnika, odnosno, je li u pitanja nekakva podmukla prijevara, kada se Vlada u medijima hvali mjerama otpisa duga, no u stvarnosti izmišlja načine kako da sebe osigura, a osiromašenim građanima potiho stavi omču oko vrata, upitali smo sociologe, saborske zastupnike i odgovorne u Ministarstvu mladih i socijalne skrbi.

Dobili smo nekoliko različitih tumačenja, ali i upozorenje da građani budu oprezni kada potpisuju izjave kojima dopuštaju zabilježbe na svojim nekretninama.

Miliša: Pakleni plan oduzimanja imovine građana

”Po ovome je očito da se Vlada RH ponaša identično kao lihvarske banke. Provodi tobože politiku kratkoročnog otpisa duga, a dugoročno ljudima želi oduzeti zadnju nekretninu. Da bi se tako nešto moglo dogoditi, dalo se naslutiti kada su govorili da će ljudima otpisati dugove, ali da će oni morati biti podstanari u vlastitim stanovima. Ovo, po svemu sudeći, nije otpis dugova, već prijevara koju treba medijski razotkriti”, smatra sociolog dr. Zlatko Miliša, koji misli da bi ova mjera sve siromašnijoj i sve zaduženijoj državi mogla poslužiti u trenutku kada se bude htjela nanovo zadužiti, a bankarima neće moći dati nikakvu garanciju da će dug vratiti.

”Ako se nastavimo ovim tempom zaduživati te rasprodavati svu preostalu imovinu samo da bi vraćali kamate na dug, država ubrzo više neće imati što prodati. Tada bi Vlada mogla bankama dati u zalog nekretnine građana koji su potpisali izjavu da dopuštaju državi da napravi zabilježbu na njihovim nekretninama. Ovo je, po svemu sudeći, dio te podmukle strategije, odnosno, pakleni plan oduzimanja domova hrvatskih građana”, dodaje Miliša.

Primjećuje potom da sve više građana prepoznaje strategiju stvaranja dužničkog ropstva, odnosno, činjenicu da države svoje građane pretvaraju u dužničko roblje po diktatu MMF-a, Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj (o čemu je profesor Miliša pisao u više svojih tekstova i kolumni, pozivajući se najčešće na teorije i primjere koje navodi ekonomist i nobelovac Joseph Stiglitz).

Tireli: Takvu izjavu ni ja ne bih potpisala

Saborska zastupnica i predsjednica Hrvatski laburista, Nansi Tireli, potrudila se, pak, detaljno istražiti o čemu se tu u stvari radi te nam je potom dala podrobno objašnjenje.

”Izjava koja se daje građanima vrlo je sporna i ja je nikada ne bih potpisala. No, u Zakonu o socijalnoj skrbi, u članku 250, piše da se država može obeštetiti nekretninom samo u slučaju ako je osoba koja traži socijalnu pomoć lagala, odnosno navela krivo imovinsko stanje, ili ako je naknadno dobila neko nasljedstvo koje nije prijavila… Samo u takvim slučajevima se država može naplatiti. No, to piše samo u Zakonu, ali ne i u izjavi koju potpisuju tražioci socijalne pomoći. Postavlja se, stoga, pitanje koliko naši građani uopće znaju zakone te u kojoj mjeri službenici u centrima za socijalnu skrb znaju sve to objasniti. Mi koji smo se opekli s državom, s razlogom pušemo i na hladno. Zato je nužno da se u obrazac izjave, koji potpisuju tražitelji socijalne pomoći, doda i pojašnjenje o tome u kojim slučajevima se koristi založno pravo na nekretninu”, pojašnjava zastupnica Tireli.

U Hrvatskoj je sve moguće

A na pitanje je li moguće da država, kada ju stisne još veća besparica i kada ne bude imala što ponuditi kao zalog za pozajmicu, izmjeni taj zakon te bankama ponudi nekretnine hrvatskih građana, čelnica Hrvatskih laburista odgovara da je u Hrvatskoj, nažalost, sve moguće.

Puno puta sam se uvjerila u činjenicu da je administracija u Hrvatskoj katastrofalna. Zato su i mogući ovakvi propusti, odnosno, sastavljanje ovako dvosmislene izjave. Iz iskustva znamo da se zakona u Hrvatskoj moraju pridržavati svi, osim onih koji ih donose. Kao poduzetnica morala bih državi dati sve moguće informacije, ispuniti sve moguće formulare i sve detaljno objasniti i razjasniti. Država, s druge strane, radi najveći šlamperaj i ostavlja mnoge nedoumice. Ovaj formular kojega trebaju popunjavati osobe slabijeg imovinskog stanja podsjeća me na formular u banci. Ako nam u banci ne objasne detaljno sve uvjete kredita, moguće je da kasnije zažalimo što smo ugovor o kreditiranju potpisali. Zato bi Ministarstvo socijalne skrbi pod hitno trebalo dopuniti tekst izjave koju potpisuju građani koji traže otpis duga ili socijalnu pomoć. U toj izjavi mora biti navedeno pod kojim okolnostima se država namiruje upisanom nekretninom. Ovako se stvaraju brojne dvojbe”, kaže Nansi Tireli, uz napomenu da smo se u Hrvatskoj mnogo puta uvjerili da država zna manipulirati zakonima na način da sebe zaštiti, a građane ostavi na vjetrometini.

‘Na vlastitoj koži smo osjetili da i država mulja, zbog čega treba biti oprezan”, zaključuje zastupnica Hrvatskih laburista.

Izvor:
croatorum.hr