Svetkovina Isusa Krista, Kralja svega stvorenja

Velika je svetkovina Krista Kralja svega stvorenja. Krist je gospodar svijeta i vremena, života i smrti i kralj cijeloga čovječanstva. Krist kralj je početak, središte i žarište svijeta i života, svemu daje opstojnost i smisao. Ne bismo mogli zamisliti sebe i ovaj svijet bez Krista.

Što za nas kršćane znači da je Isus naš kralj, da je naš Gospodin? On je naš spasitelj, oslobađa nas od svakoga stanja zla, izbavlja nas od „vlasti“ koja porobljuje naš život; njemu stoga možemo slobodno povjeriti svoj život. On nas uči da je najbolji oblik da ostvarimo sebe, dar našeg pristanka i našega služenja, čime najbolje surađujemo na pomirenju ljudskoga roda u pravednosti i miru. Bez toga nema budućnosti jer smo svjedoci napetosti, suprotnosti, nepravde i ratova koji danas postoje, a to nam govori da smo još daleko od toga da Kristovo kraljevstvo bude ostvareno u povijesti. Priznati Krista svojim »kraljem« za nas kršćane znači živjeti i djelovati u svijetu kao što je to i on činio.

To se Kristovo kraljevstvo naviješta i potvrđuje u nadi. Znademo da će se ono u punini ostvariti jedino u vječnosti, kad sve sabrano ljudstvo bude u punini Božje kraljevstvo.

Kako i na koji je način Krist naš Kralj? Krist je Kralj kao Bog oduvijek jednak svojem ne­beskom Ocu, s kojim zajedno, u jedinstvu Duha Svetoga vlada i kraljuje nad svima stvorenjima. Ali Krist je Kralj i kao čovjek ujedinjen s božan­skom naravi u drugoj osobi Presvetoga Trojstva. On je Kralj i kao Otkupitelj ljudskoga roda, prika­zavši samoga sebe na žrtveniku križa kao neokaljanu i pomirnu žrtvu.

On je vječni Kralj. On je sveznajuć, svemoguć, besmrtan, nenadvladiv i nepobjediv. "Sve je po Njemu postalo, i ništa što je postalo, nije bez njega postalo. U Njemu bijaše Život i Život bijaše lju­dima"  (lv 1,3-4). On nije kralj jednoga naroda, jedne zemlje, već je Kralj svega svijeta, svega stvorenja. Ali Kristovo kraljevstvo nije kao što su ovozemna kraljevstva. Od toga se odlučno i svečano ogradio kada je pred Pilatom izjavio: "Moje kraljevstvo nije od ovoga svijeta" (lv 18,36).

Kristovo je kraljevstvo duhovne naravi. On je došao da osnuje kraljevstvo istine i života, kraljevstvo svetosti i milosti, kraljevstvo pravde ljubavi i mira. On sam svojom otkupiteljskom smrću udario je temelje tom kraljevstvu i odredio da u njemu bude ljubav vrhovni zakon.

Krist je Kralj ljubavi, pravde i mira. Što je poticalo i što je toliko oduševljavalo sve­koliko njegovo djelovanje, ako ne milosrdna volja da ljudima pomaže u njihovim nevoljama?

Nikakvo poniženje, nikakva muka, nikakva žrtva nije mu bila preteška da utješi one koji trpe, da zalutale privede na pravi put, da spasi grješnike. Bio je neiscrpiv čineći dobro, dobar i milosrdan svagdje, gdje je našao samo malo dobre volje. Svima je dopustio da osjete toplinu njegova srca...

Zapovijed ljubavi postavio je na vrh svim svojim zapovijedima, koju je on prvi sproveo u djelo žrt­vujući svoj život ne samo za one koji su ga ljubili već i za one koji su ga mrzili. Sjetimo se Kristovih riječi: "Ako imadnete ljubavi jedan prema drugome, po tome će svi upoznati da ste moji učenici" (lv 13,34).

Pravda je mjera ljubavi. Gdje nema pravde, nema govora o ljubavi. Ona je temeljni zakon i uvjet reda i mira. Mi bismo trebali biti oni istinski i vjerni podanici Kralja ljubavi, pravde i mira.

Svima nam je dobro poznata njegova poruka: "Sve što želite da ljudi čine vama, to činite i vi njima!“Ove bi riječi pretvorile svijet u mali raj, kada bismo ih se točno držali. Budimo pravedni prema bližnjemu i ne sudimo ga olako. Bogu pripada pravo suditi ljude.Bez ljubavi i pravde nema mira. Budući da je Krist sama ljubav i pravda, samo On nam može dati pravi mir.

Krist je Kralj naših duša jer je na drvu križa svoju dušu predao u otkup za našu dušu, i prema tome ona je njegova svojina a on njezin Gospodar i Kralj. Što je to ljudska duša? Duša je živo, jednostavno, netjelesno, duhovno biće koje ima sposobnost mi­šljenja i sposobnost htijenja (recimo: odlučivanja). Sposobnost mišljenja zovemo razum, a sposobnost htijenja voljom. To je ukratko rečeno - ljudska duša.

Ona je po svojoj naravi neovisna o tijelu, vrši više misaone i voljne funkcije i može živjeti bez tijela. Budući da je netjelesna, netvarna, duhovna, ona živi i dalje, mada se tijelo raspalo. Ona je prema tome neraspadljiva, neumrla, besmrtna).

Mi dakle posjedujemo duševnu moć razum koji teži za istinom. Svaki čovjek žeđa za istinom, traži je i čezne za njom. Ta istina objavila nam se i izravno progovorila u Isusu Kristu. On je nama donio istinu, punu, jasnu, odlučnu. S njom se poistovjetio, u sebi ju je utjelovio, rekao je za sebe da je On sam Istina: "Ja sam jedini Put, jedina Istina i Žiivot!“

I kad  je Pilat pitao Isusa: "Ti si, dakle, kralj? Isus mu je odgovorio: "Ti kažeš! Da, kralj sam! - Ja sam se zato rodio i došao na svijet da svjedočim za istinu. Tko je od istine, sluša moj glas.“ (Iv 18, 37).

Stoga Isus ima pravo tražiti da tu istinu prihvatimo da joj svoj razum podložimo. On je prema tome Kralj i Gospodar našega razuma u pitanju našeg odnosa prema Bogu, prema bližnjemu i nama samima. Osim razuma, te iskre božanstva u nama. Bog nas je obdario i slobodnom voljom. Velik je, ali i strahovit je taj dar slobode jer nas može privest Bogu i spasenju.

Što za nas kršćane znači da je Isus naš kralj, da je naš Gospodin? On je naš spasitelj, oslobađa nas od svakoga stanja zla, izbavlja nas od "vlasti" koja porobljuje naš život; njemu stoga možemo slo­bodno povjeriti svoj život. Prizna­ti Krista svojim "kraljem“ za nas kršćane znači živjeti i djelovati u svijetu kao što je to On činio.

Krist-Kralj zahtijeva da ga svi svojevoljno pratimo i nasljedujemo. Traži od nas da mu se sami podložimo i da se zajedno s Njime damo, da osvojimo svijet za Njegovo kraljevstvo.  On očekuje prvo mjesto u našem srcu kako bi nam što bolje pomogao. Poslušna vjernost Njegovim zapo­vijedima, još više: oduševljena ljubav prema Njemu i predanost Njegovoj volji jest prvi uvjet da nas ubroji u najvjernije pratitelje.

Dobro netko reče: „Isus je Kralj sa srcem i Isus je Kralj srca. To se očituje u onom kratkom razgovoru između Njega i desnoga razbojnika: 'Isuse, sjeti se kada dođeš u kraljevstvo svoje!' (Lk 23, 42). Isus odgovara riječima koje izlaze iz njegova srca koje ljubi neizmjerno, rečenicom koja sadrži cijeli Isusov život i njegov odnos prema grješnicima: „Zaista ti kažem, još danas ćeš biti sa mnom u raju!“ (Lk 23,43). To je najljepša rečenica koju može čovjek grješnik čuti… To bi svatko od nas želio čuti na kraju svoga života. Isus je Kralj srdaca. On je punina života i mira, sreće i ljubavi.

Obnovimo svoju vjeru u Isusa Krista, u njegovo pravo da vlada našim dušama: razumom da prihvatimo nauku koju nam je objavio voljom, usklađujući svoju volju s njegovom svetom voljom, pa i uz cijenu žrtava. Samo tako možemo reći da smo vjerni podanici njegova duhovna kraljevstva.

Blagdan Krista kralja daje završni smisao zavr­šetku crkvene godine. Usprkos nevolja i poteškoća na koncu ipak slijedi Kristova pobjeda. Ovaj blagdan nam naviješta slobodu, nadu, odgovornost prema ovom svijetu i njegovu budućnost. Spasitelj naš Isus Krist je jedini put koji nas vodi k vremenitoj i vječnoj sreći.

Priznajmo svome Kralju Kristu svoju grješnost i recimo mu ponizno: Sjeti nas se u svome kraljevstvu ljubavi i mira, svetosti i radosti. Radi tvoga kraljevstva isplati se živjeti i trpjeti, isplati se vjerovati i moliti kako bismo mogli vječno uživati.

Autor: Fra Petar Ljubičić